Fotografije mojih diskusa i uzgoja

+

U uzgoju se nalazi preko 50 akvarija ukupne zapremine 4500l vode. Izmjena vode se vrši 24 sata na dan i na taj način se ostvaruje optimalan rast ribe te se u potpunosti izbjegava stres koji obično nastaje prilikom klasičnih izmjena vode, pogotovo kod mladih riba.

Voda koja se koristi prilikom izmjene je voda iz vodovoda, te se ne dodaju nikakva kemijska sredstva što osigurava izbjegavanje stresa i nastanka bolesti nakon kupnje i stavljanja u vlastiti akvarij, kao kod riba koje se uvoze, primjerice iz Azije, jer su naravno uvjeti na kojima te ribe odrastaju drastično drugačiji od naših.

Također treba napomenuti kako ribe koje se uvoze iz Singapura ustvari dolaze iz drugih krajeva Azije (Malezija, Tajland, Filipini,..), Afrike i dr., tamo se skupljaju i potom šalju po Europi i dalje. To znači da takve ribe u kratkom vremenu promjene više različitih životnih uvjeta, za to vrijeme se slabo hrane i potom putuju praktično drogirane u par litara vode 48 sati. Pri letu avionom stvaraju se podtlaci u vrećicama i krvotoku na velikim nadmorskim visinama te štetni plinovi u krvi koji mogu rezultirati ugibanjem ribe nakon vađenja iz vrećice ili čak odmah kada se vrećice otvore te dođe svježi kisik odn. zrak.

Kolega uzgajivač je naručio i platio 1500E vrijednosti ribe iz Singapura te mu se upravo to dogodilo, kako je otvarao vrećice tako su ribe ugibale i nije im bilo spasa čovjek je dugogodišnji uzgajivač i ne bi se upuštao u takvu nabavku da nije znao što treba učiniti s ribama kada stignu). Kako su dobivale svježi kisik i vodu tako su ugibale. Zbog naprijed navedenih razloga diskus ima reputaciju ribe koja se teško održava, lako razboljeva a teško liječi, skupa je jer u cijenu prodane ribe vlasnici pet trgovina uračunavaju i uginuća koja su pravilo kod uvozne ribe iz azije,

Svaki uvoznik se kune kako su ribe prošle karantenu, čišćenje od raznih parazita, bakterija i sl., ( što bi u stvari i trebali učiniti prije stavljanja ribe u prodaju), ali ništa od toga nije istina. Ne kažem kako uvoznici ne znaju s ostalim ribama, ali diskus je specifičan i takva specifična znanja uvoznici riba ipak nemaju, a da ne govorim o prodavačima koji često na ribe gledaju kao da prodaju primjerice parfem, a ne živo biće.

Dugogodišnji uzgajivači diskusa su jedine osobe koje su mjerodavne po svim pitanjima od prilagodbe, liječenja, ishrane, mrijesta i svega ostalog, jer potrebno umijeće i znanje se stječe jedino iskustvom tj. vlastitim greškama i uspjesima, i mislim da traje cijelo vrijeme. Osobno mi se događalo da sam najviše pogriješio kad u stvari nisam niti bio svjestan svog neznanja.

Divlje varijante diskusa

Wild

Heckel

Green

Brown

Hobisti obično ove varijante zajedničkim imenom nazivaju divlji diskusi.

Ove ribe su plave, zelene, smeđe i heckel. I kombinacije divljih diskusa u bojama, linijama i točkama čine se beskrajne. Još uvijek postoji veliki prostor u istraživanju i klasificiranju diskusa u divljini te ćemo u budućnosti vjerojatno dolaziti do još mnogo novih spoznaja o životu ovih riba.

Veličina akvarija za držanje diskusa

Osnovne informacije o veličini akvarija

Po literaturi, a i drugim izvorima poput internet stranica moguće je pronaći različite podatke koji mogu zbuniti i otežati izbor veličine akvarija za diskuse.

Diskus je veliki ciklid (u smislu akvaristike) te stoga ne bi trebalo držati diskuse u akvarijima manjim od 150-200l vode. Svaka riba pa tako i diskus raste cijeli život, samo što postoji vremenski interval u kojemu ribe najintenzivnije rastu. Kod diskusa je to do godine i pol života. Mogu rasti i dalje samo što je to sve sporije kako riba stari. Po mojemu iskustvu diskus najintenzivnije raste do perioda kad prođe godinu dana (do 15-ak mjeseci), a da ne spominjem brzinu rasta mlade ribe od izlijeganja koja svakodnevno dobiva na veličini. To je najintenznivnije vrijeme rasta ribe.

U neprimjerenim akvarijskim uvjetima u smislu veličine akvarija ako nije dovoljna, diskus nikada neće postići punu veličinu jer kada najintenzivniji period rasta prođe u takvim uvjetima riba kasnije prestaje s rastom bez obzira na kojoj je veličini.

Da bi ribe pravilno rasle ne treba nabavljati ribe koje su premale, jer neki uzgajivači prodaju ribe vel. 3cm, što je po mjojemu iskustvu premalo za uobičajeno držanje u ukrasnim akvarijima. To se svakako ne odnosi na nekoga tko ima odgovarajuće iskustvo i potrebne uvjete da tu ribu smjesti u manji akvarij dok ne poraste pa tek potom u veliki akvarij kako bi pravilno rasla. Dakle ako stavite tako malu ribu u veliki akvarij od recimo 200l ta riba jako sporo raste za razliku ako ju stavite u npr. 80l pa i manje dok ne poraste na veličinu recimo 5-6cm te kao takvu stavite u veliki akvarij gdje ona samo nastavlja intenzivnije rasti. Ako riba sporo raste protek najintenzivnijeg rasta u već spomenutom vremenskom intervalu učini da riba ostaje manja, a veličina ribe u punoj starosnoj dobi od 1.5 godine bi trebala iznositi oko 15cm. Može biti i manje, što može varirati od varijeteta ali i od genetike roditelja ako su generacijama manje ribe od prosjeka što je slučaj za uvozne ribe iz Azije koje se mrijeste u jako malim akvarijima od 40-ak litara.

Ali kao i u drugim situacijama u životu ponekad je pravilo da ga nema. Na više mjesta se može pronaći podatak kako jednom diskusu treba 50l vode za životni prostor te se kao po tome računa broj riba u odnosu na veličinu akvarija. Ne bih se u potpunosti s time složio jer to nije nikakav empirijski podatak već proizvoljna informacija raznih iskustava držatelja diskusa pa tako i ja svoje poglede na veličinu akvarija i broj diskusa formiram po vlastitom iskustvu. Vidjet će te da se u uzgojima takva pravila ne mogu primjeniti te su besmislena jer uzgajivači drže veliki broj riba u takvo preračunavanje broja riba ne dolazi u obzir. slično bi se moglo primjeniti i kod hobista, te ne vidim razloge da ne bi funkcioniralo kao i kod uzgajivača.

Iz mog vlastitog iskustva, to ovisi i o veličini ribe, uređenju akvarija ( gusto zasađeno bilje ili samo malo), ostalim stanovnicima u akvariju i dr.

Svaki hobis bi trebao, s obzirom na ovdje naznačene osnovne informacije, sam procijeniti broj diskusa koji će plivati u njegovom akvariju, a u slučaju eventualne prenapučenosti višak riba pokloniti ili prodati da omogući simbiozu u akvariju.

Diskus - riba od koje zastaje dah

Klasificiranje diskusa te osnovne informacije o uvjetima držanja

Diskusi pripadaju rodu Symphysodon koji trenutno obuhvaća tri vrste:

-Symphysodon aequifasciatus
-Heckel discus (Symphysodon discus)
- te nova vrsta čiji prijedlog imena je Symphysodon tarzoo

Novijim istraživanjima objavljenima u kolovozu 2007. godine, predlaže se da rod sadrži tri vrste i to:
- S. aequifasciatus (zeleni diskus)
- S. haraldi (plavi, smeđi i common)
. S. diskus (heckel diskus)

Obje studije ukazuju na tri vrste samo postoje neslaganja u nazivima.

Diskusi su veliki ciklidi koji su cijenjeni od strane akvarista još od ranih dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ime diskus potječe od oblika njihova tijela koje je gotovo kružnog oblika (poput modernih CD/DVD medija), te uskog tijela širine svega nekoliko centimetara (2-3) što im olakšava kretanje u prirodnom obitavalištu koje je u gustom korijenju i mirnim vodama, pritokama, rukavcima i jezercima uz rijeku Amazonu punim drveća čije korijenje je u vodi, a grane padaju u vodu te stvaraju sigurnost ribama. Ujedno i smanjuju ph vrijednost vode što pogoduje diskusima.

Vrijednosti vode za držanje diskusa u akvarijima su slijedeće:
temperatura vode: od 27-30C
ph vrijednost: 5.5 do 7,5 (uzgojemim hibridima svakako odgovara najbolje vrijednost od 6-6.8)
tvrdoća vode: od 0-3 dh kad se radi o prirodnom obitavalištu, a kod uzgoja hibrida daleko više.

Kod mene u uzgajalištu je izmjena vode 24 sata na dan vrijednosti iz slavine ukupne tvrdoće oko 12-14dh što je pogodno za sve koji u Hrvatskoj već imaju ili namjeravaju kupiti ove prekrasne ribe.


Diskusi se prodaju pod raznim nazivima koji ovise o varijetetima kojih je u posljednjih dvadesetak godina izuzetno puno. Tako se iste varijante riba mogu u različitim zemljama ili bolje reći kontinentima pojaviti pod dva pa i više različitih naziva. Nemoguće je nabrojati sve varijetete odn. službene nazive jer se na tom području promjene događaju izuzetnom brzinom.


Kad govorimo o varijantama, sve varijante se mogu uspješno međusobno uparivati i križati te podizati mlade. Dijele se na divlje tj. primjerke koji su uhvaćeni u divljini u prirodnom habitusu pritoka rijeke Amazone te njihove potomke koji su izmriješćeni u uzgojnim uvjetima, i na hibridne čiji su roditelji i njihovi prethodnici izmriješćeni u akvarijima uzgajivača diljem svijeta.
Hibridni varijeteti su otporniji na držanje u akvarijima te su stoga najčešći stanovnici naših akvarija kao i zbog pristupačnosti u cijeni, dostupnosti te izboru i kombinaciji boja.

Ovaj blog je upravo posvećen hibridnim vrstama koje i sam uzgajam.